Najljepši je u proljeće kada zazeleni, a bujna vegetacija još ne zakrili sedrene kaskade.
Dva kilometra nizvodno od Bilušića buka, na izlazu iz kanjona, Krka se proširuje u 400 m široko i 1300 m dugo Ćorića jezero (Bjelober, Brljansko jezero). Jezero je nastalo manjim dijelom rastom sedrene barijere slapa Brljana, a većim dijelom radi gradnje betonske brane akumulacije Brljan za potrebe hidroelektrane “Miljacke”. Voda jezera prelijeva se preko slapa Brljana samo za visokih voda jer se voda prokopanim tunelom odvodi do hidroelektrane. Dužina sedrene barijere slapa Brljana je oko 300 m, širina oko 180 m, a ukupan pad 15,5 m. Uzvodno su manja jezerca, brzaci i pragovi. Slap je okružen bujnim submediteranskim raslinjem, malim pašnajacima i kultiviranim poljima. Najljepši je u proljeće kada zazeleni, a bujna vegetacija još ne zakrili sedrene kaskade. Kroz kanjon a preko slapišta od davnina prelazi put o čemu svjedoče na bukovačkoj strani ostaci rimskog vojnog logora Burnuma. Preko sedrene barijere prolazi i današnji put iz Bukovice prema Promini. Na lijevoj strani rijeke vidljivi su brojni ostaci mlinova. U toplom dijelu godine slap je suh i beživotan, a presuši i gotovo pola kilometra dugo ujezereno korito rijeke Krke između Brljana i Manojlovačkih slapova.
Do slapova s bukovičke strane može se doći cestom Knin-Kistanje ako se prije Burnuma skrene na cestu Oklaj-Drniš. S prominske strane do slapove se dolazi cestom Drniš-Oklaj koja se spaja s cestom Knin-Kistanje. Cesta prelazi preko sedrene barijere, a na prilazima s obiju strana rijeke nalaze se vidikovci s kojih se pruža nezaboravan pogled prema slapu i Ćorića jezeru.