Znate li da zmija šara poljarica lovi iz zasjede, u lovu smota tijelo u petlju, a plijen hvata s udaljenosti naglim, brzim pružanjem tijela?
Šara poljarica (Hierophis gemonensis) rasprostranjena je u duž istočne obala Jadranskog i uz obale Jonskog mora, u području sjeverozapadne Italije, u Albaniji i južnoj Grčkoj, te na nekim Jadranskim i grčkim otocima. U Nacionalnom parka "Krka" nalazimo je na cijelom području. Živi na suhim stjenovitim i kamenitim staništima s niskom grmolikom vegetacijom i niskom makijom, u rijetkim šumama, maslinicima i vinogradima do 1 000 m nadmorske visine. Drži se tla, ali se katkada i penje po grmlju. Aktivna je danju. Kad je uznemirena, grize. Osnovna boja tijela je siva, sivo-smeđa ili žućkasto smeđa s tamnim pjegama na prednjem dijelu tijela i često s uskim svijetlim i tamnim prugama na stražnjem dijelu tijela. Trbuh je mliječnožute boje. Krupna zmija, vitka tijela, krupne glave ovalna oblika i tupe njuške. Oči su dobro izražene, okruglih zjenica. Rep je dug oko četvrtine ukupne dužine tijela, vrlo tanak, u obliku biča. Hrani se uglavnom gušterima, drugim zmijama, malim sisavcima, rjeđe mladim pticama i jajima te velikim insektima (skakavcima…). Mlade zmije se hrane uglavnom malim gušterima i insektima. Pare se uglavnom u svibnju. Krajem lipnja ili početkom srpnja ženka polaže od 3 do 10 jaja, veličine od 25 do 40 mm, ispod suhe trave i lišća. Inkubacija, ovisno o temperaturi, traje od 8 do 9 tjedana. Spolno sazriiju za tri godine. Obično narastu do 100 cm, ali katkada i do 150 cm. U prirodi životni im je vijek od petnaest do dvadeset godina. Zimuje od sredine studenog do početka ožujka. Ugrožena je promjenom staništa, urbanizacijom, intenzivnom poljoprivredom, a mnoge stradaju od ljudi, koji ih ubijaju iz straha. U Hrvatskoj je zaštićena Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim u kategoriji strogo zaštićene zavičajne svojte.