Na lijevoj obali rijeke, podno slapova, nalazi se hidroelektrana "Miljacka", najveća na rijeci Krki. Njezina izgradnja započela je 1904. godine, a do 1910. godine bila je najsnažnija hidroelektrana u Europi.
Kilometar nizvodno od Rošnjaka stiješnjen u koritu rijeke između visokih stijena obraslih bujnom submediteranskim raslinjem nalazi se Miljacka slap. Sastoji se od triju većih i brojnih manjih sedrenih stepenica ukupne visine 23,8 m. Gornji dio Miljacka slapa karakteriziraju brade i polušpilje, a donji niski pragovi. Vodama rijeke Krke ovdje se kroz izvor Miljacka pridružuju vode rijeke Zrmanje. Izvor je izravna veza između Zrmanje i Krke te je jedinstven hidrogeološki fenomen. U suhom razdoblju minimalna izdašnost mu je oko 2 m3/s. Podno slapova, na desnoj obali rijeke, nalazi se nekoliko urušenih mlinica i vodozahvat za Kistanje, a na lijevoj obali je hidroelektrana “Miljacka”. HE “Miljacka” najveća je hidroelektrana na rijeci Krki. Njezina izgradnja započela je 1904. godine. Puštena je u pogon u travnju 1906. (prvi agregat), a u konačnom opsegu 1907. godine. Do 1910. godine bila je najsnažnija hidroelektrana u Europi. Stotinjak metara nizvodo od slapa na desnoj obali rijeke nalazi se špilja Miljacka II. u kojoj obitavaju brojne endemične i zaštićene podzemne životinje. Među njima najatraktivnije su čovječja ribica, koja se ubraja u izuzetne osobitosti Europe, i dugonogi šišmiš čija je kolonija od preko 4000 jedinki jedna od najvećih u Europi.
Do slapova s bukovičke strane može se doći cestom Knin-Kistanje ako se skrene na cestu Oklaj-Drniš te na prvom raskrižju prema hidroelektrani “Miljacka”. S prominske strane do slapova se dolazi cestom Drniš-Oklaj ako se poslije sela Puljana skrene prema hidroelektrani “Miljacka”. Napomena: Individualno posjećivanje slapova nije moguće jer se do njih može doći samo kroz prostor hidroelektrane “Miljacka”.