Glavni izbornik

Izdvojeni sadržaji

Vodenice (mlinice)

Vodenice (mlinice) na rijeci Krki pripadaju sustavu predindustrijskih postrojenja. Svjedoče o tradicijskom životu i privređivanju do prve polovine 20. stoljeća, s kontinuitetom baštinjenim iz starijih povijesnih razdoblja. Duž toka rijeke očuvano je 30-ak vodenica te više valjavica i stupa.

Najbolje su očuvane, sada obnovljene, vodenice na Skradinskom buku. Važan su spomenik gospodarske prošlosti Šibenika i šibenskog kraja, a u prošlosti su bile jedan od glavnih izvora ekonomske snage grada. Prvi se puta spominju 1251. u dokumentu kojim je kralj Bela III. razgraničio područje Šibenika i Trogira. Tijekom 14. i 15. st. vodenice na Krki bile su značajne za cijelu jadransku obalu jer se u njima mljelo žito iz brojnih gradova od Dubrovnika do Istre.
 

Postojeće vodenice na Skradinskom buku uglavnom su izgrađene na mjestima starih, srušenih za vrijeme ciparskog i kandijskog rata. Tipičnih su ruralnih stilskih karakteristika, što otežava pobližu dataciju objekata, i prema povijesnim podacima mogu se datirati u vrijeme prestanka turske opasnosti, krajem 17. i početkom 18. stoljeća. Zidovi objekata građeni su kamenom i sedrom, a  povezani su mješavinom vapna i pijeska ili gline. Krovište i međukatne konstrukcije zgrada su drveni, a pokrov je kupa kanalica (nekada kamene ploče). Gradnja vodenica prati konfiguraciju terena, a iskorištene su i žive stijene i špilje. Pristup vodenicama sada je popločan nepravilnim kamenom.
 

Najveći očuvan sklop kuća je Gornja kuća na Skradinskom buku, koja se sastoji se od vodenice s mlinom, kuhinje (kužine) na katu, mlinareva stana i staje (štale). U prizemlju je šest obnovljenih mlinova, odnosno mlinskih kola, koji rade na principu drobilice.  Žrvanj radi tako da se materijal trlja i siječe između dva  mlinska kamena, od kojih se jedan okreće (površina je oboma hrapava i oštrih  rubova). Uz vodenicu je sačuvana ustava za sakupljanje vode i šest dovodnih kanala do mlinskih kola. U produžetku, usedrenoj pećini, smještena je stupa gdje se dogotovljavalo domaće sukno i pokrivači. Jak mlaz vode udarao je u palce grede i pokretao dva snažna drvena čekića. Oni su lupali po suknu i na taj ga način smekšavali. Uz stupu se nalaze i koševi u kojima su se prali i omekšavali razni proizvodi od sukna.