Ovaj pretpovijesni lokalitet nalazi se pri samom vrhu kanjona, iznad Roškog slapa, a u njemu su pronađeni brojni tragovi čovjekovog boravka (ulomci keramičkih posuda, kameni artefakti, ljudski kosturi ...).
Oziđana pećina, geološki je objekt, srednje veličine, jednostavne morfologije, tunelasta oblika, duga 59, široka od 5 do 7, visoka oko 2,5 m, u stražnjem dijelu s dvama „dimnjacima” visokim od 8 do 10 m. Nalazi se na lijevoj obali Krke, iznad Roškog slapa, na području Bogatića Miljevačkih, na samom vrhu kanjona, na nadmorskoj visini od 220 m, otvora okrenuta prema jugozapadu, usred dvadesetak metara visoke okomite litice, odakle se pruža pogled na duboki kanjon rijeke, u kojem se ljepotom ističu brojni slapići koji tvore niz tzv. ogrlice. Oblikovana je u naslagama konglomerata. Ulaz u špilju, dimenzija 5x2 m, vidljiv je sa suprotne strane rijeke. Naziv je dobila po suhozidu na ulazu nad strmom liticom. Špilja je i za najvećih kiša uglavnom suha: tek je na nekoliko mjesta vidljivo prokapavanje, koje na kamenom stropu tvori manje cjevaste stalaktite i saljeve, a na podu „razlivene” stalagmite. U špilji je pronađen velik broj ulomaka keramičkih posuda u kojima se jasno ocrtava nazočnost svih neolitičkih kultura jadranskoga prostora impresso (oko 6000. – 4500. g. pr. Kr.), danilske (oko 4500. – 3900. g. pr. Kr.) i hvarske (oko 3900. – 3300. g. pr. Kr.), potom eneolitika (oko 3500. – 2200. g. pr. Kr.) te ranog (oko 2200. – 1600. g. pr. Kr.) i srednjeg brončanoga doba (oko 1600. – 1550. g. pr. Kr.), što govori o ljudskoj nazočnosti u Oziđanoj pećini od starijeg neolitika, dakle od oko 5000 godina, pa, kontinuirano, sve negdje do 1500 godina prije Krista. Iznjedrila je i važne nalaze kremenih artefakata (nožiće), kameno oruđe (ručni žrvanj), kosti različitih životinja (ovce, jelena, divlje mačke...) i ulomke ljuštura dagnje (Mytilus galloprovincialis ). Od ljudskih kostiju pronađena su dva dječja kostura, položena u raku na desni bok, u zgrčenom položaju, poput djeteta u majčinoj utrobi, koji prema položaju u vertikalnoj stratigrafiji pripadaju vremenu neolitika. Od životinja u špilji borave rijetki troglobiontni, sitni paučnjaci roda Eukoenenia, od kojih su dvije svojte poznate u Hrvatskoj endemične pa se može očekivati da pronađene jedinke pripadaju jednoj od tih svojti ili nekoj koja je nova za faunu Hrvatske.
U ulaznom dijelu obitava troglofilni pauk rasprostranjen u cijeloj Hrvatskoj. Kopneni jednakonožni rakovi zastupljeni su depigmentiranom troglobiontnom vrstom Alpioniscus cf. balthasari. Od skokuna u špilji borave troglofilne jedinke (veličine do 1 mm) roda Neelide, endem Dinarida, depigmentirani troglobiont Troglopedetes pallidus troglofilna vrsta Heteromurus nitidus. Ravnokrilci zastupljeni su troglofilnim dalmatinskim špiljskim konjicem Dolichopoda araneiformis najvećim ravnokrilcem hrvatskih šplja, tercijarnim reliktom i endemom zapadnog Mediterana. Od leptira u špilji u zimskim mjesecima boravi subtroglovilne vrste Apopestes spectrum i Amphipyra effusa, a od grizlica (Psocoptera) trogloksene jedinke roda Psyllipsocus, česte u mediteranskim špiljama. U dnu špilje tijekom cijele godine obitava nekoliko šišmiša (Chiroptera) roda Rhinolophus.
