Na niskim muljevitim obalama Visovačkog jezera, Ćulišićkih bara i ušća rijeke Čikole razvijena je vegetacija pravih močvarnih staništa, zajednice visokih šaševa i trščaka.
Na obalama riječnog korita razvijena je zajednica ljutka (Cladietum marisci, Msriscetum), na koju se nadovezuju sastojine dugolisnog kukavca (Cyperus longus) i ljepuška (Hydrocotyle vulgaris). U sastojinama trščaka, na mjestima gdje voda i za najsušeg razdoblja u pravilu ne presušuje, već leži na površini tla, razvijena je zajednica običnog oblića i trske (Scirpo-Phragmitetum mediterraneum) u sastavu koje se nalazi trska (Phragmites australis), obični oblić (Scirpus lacustris), uskolisni i širokolisni rogoz (Typha angustifolia, T. latifolia), močvarna žuta perunika (Iris pseudacorus) i obični žabočun (Alisma plantago-aquatica). Iza pojasa trščaka u nešto dubljim sporo tekućim ili stajaćim vodama razvijaju se zajednice vodenjara.
Posebno je uočljiva zajednica krocnja i lokvanja (Myriophyllo-Nupharetum), u kojoj se ističu bijeli lopoč (Nymphaea alba), žuti lokvanj (Nuphar luteum), prstenasti i klasasti krocanj (Myriophyllum verticillatum i M. spicatum), borak (Hippuris vulgaris), žabovlatka (Callitriche polymorpha), vodeni dvornik (Polygonum amphibium), tankolisni žabnjak (Ranunculus trichophyllus).