Buša – izvorno dalmatinsko govedo koje čuvamo od zaborava
Domaće su životinje na krškom prostoru značile život. Na zemlji škrtoj plodovima, nerijetko su hranile cijele obitelji. Izvorne pasmine koje se pojavljuju na području NP „Krka“ su: dalmatinska pramenka (ovca), buša (govedo), hrvatska bijela koza, hrvatska šarena koza i primorsko-dinarski magarac. Buša je izvorna pasmina goveda koja prema ugroženosti pasmine FAO/EAAP spada u visoko ugrožene. Nemoguće je zamisliti bolje prilagođeno govedo za naš krš i ekonomičnije održavanje krajobraza, staništa i prateće bioraznolikosti od buše. Zato danas Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ nastoji revitalizirati stočni fond.
Početkom prošlog stoljeća, mala krava buša bila je dio gotovo svake obitelji Dalmatinske zagore i Like. Žilava i otporna vukla je plugove, a mesom i mlijekom hranila obitelj. Međutim, uslijed iseljavanja hrvatskog sela, mehanizacije poljoprivrede i uvođenja „iskoristivijih“ pasmina, buša je počela nestajati i prije 20-ak godina u Hrvatskoj ih je bilo samo stotinjak. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ potiče uzgoj stoke pa tako i buše, a sa zainteresiranim stanovnicima potpisan je sporazum. Zbog toga danas u Parku imamo 52 grla buše.
Buša spada u skupinu kratkorožnih goveda, a poznata je pod nazivom domaće planinsko ili ilirsko govedo. Pretpostavlja se da su Iliri uzgajali sitno kratkorožno govedo. Po dolasku Hrvata na ove prostore, ta su goveda križana s drugim pristiglim kratkorožnim govedima pa su tako nastale današnje buše.
Buša je sitno govedo grube konstrukcije. Visoka je do 110 cm i teška oko 200 kilograma. Prepoznatljiva je po tipičnoj srnećoj gubici, tj. tamno pigmentiranoj sluzokoži s bijelim dlakavim vijencem oko nje. S obzirom da je žilava i otporna na bolesti, idealno je govedo za ove naše krške krajeve. Stariji će reći da je buša više nalik na kozu jer se u rano proljeće hranila mladicama drveća. I to govori o njezinoj prilagodljivosti, ali i važnosti za održavanje bioraznolikosti. Buša daje kvalitetno i hranjivo mlijeko, bogato mineralima i bjelančevinama, s čak i do 6 posto mliječne masti, ali male muznosti, svega do 1 000 litara mlijeka.